Šibenik se među svim hrvatskim gradovima na Jadranu ističe svojim jedinstvenim položajem u slikovitu i prostranu zaljevu na ušću rijeke Krke. Nastao kao starohrvatski castrum, utvrda ili tabor, podno tvrdjave sv. Mihovil, koja i danas dominira gradom, Šibenik se prvi put spominje 1066. godine u ispravi najznačajnijeg vladara hrvatske države-kralja Petra Krešimira IV. Šibenik, kao samorodni hrvatski grad, dobiva civitet, odnosno status grada, 1290.godine, kada je uspostavljena šibenska biskupija, s mnoštvom prirodnih ljepota i kulturno-povijesnih znamenitosti od kojih se ističu dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a. Prvi je Katedrala sv. Jakova kao najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske, koja je pod okrilje UNESCO-a došla 2000. godine. Katedrala svetog Jakova ima i svoj interpretacijski centar “Civitas Sacra” – “Sveti grad” koji je posvećen interpretaciji značaja katedrale. Na tom popisu, 2017. godine pridružila joj se i Tvrđava sv. Nikole. Šibenik je od davnina bio privlačan osvajačima, pa su u tu svrhu izgrađeni i čuvari Šibenika-njegove veličanstvene četiri tvrđave: Tvrđava Barone, Tvrđava sv. Ivana, Tvrđava sv. Mihovila i Tvrđava Sv. Nikole. Šibenik je grad s 24 crkve, 6 samostana, 4 tvrđave, atraktivna „Četiri bunara“ nedaleko od Katedrale, 2851 kamene gradske stepenice, najvećim brojem baroknih orgulja te Srednjovjekovnim samostanskim vrtom sv. Lovre- jedinim takve vrste u Hrvatskoj.
Pogled na grad Šibenik jedna je od najvažnijih atrakcija šetnice u Kanalu sv.Ante. Mogućnost panoramskog pogleda na cijeli grad pruža se s nekoliko lokacija u gradu, najljepši su oni sa svih tvrđava. S obzirom na blizinu gradskog središta i povezanost morskim putem, šetnica u Kanalu sv. Ante čini značajan dio turističke ponude samoga grada. Šibenik je nastariji hrvatski grad na obali Jadranskog mora i središte šibenske turističke regije. Šibenik su nakon velike seobe naroda krajem 9. ili početkom 10. stoljeća utemeljili Hrvati. Njegovo se ime prvi puta spominje 1066.godine, a status grada i biskupijskog središta ima od 1298.godine. Šibenik je smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih kraških rijeka.
Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije koja se prostire duž obale zadarskog i splitskog dijela primorja u dužini oko 100 km, dok njezino zaleđe dopire sve do podnožja Dinare, udaljenog 45 km. Šibenik se prvi put spominje na Božić 1066. u darovnici kralja Petra Krešimira IV, pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17.stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Među hrvatskim gradovima ističe se jedinstvenim položajem na središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, u slikovitu i prostranu zaljevu na potopljenom ušću rijeke Krke. Prekrasni grad jedinstvenog urbanog izričaja, povezan je živopisnim uskim, krivudavim Kanalom sv.Ante s otvorenim morem. Ulaz u kanal čuva renesansna tvrđava sv. Nikole, koja je s još tri gradske tvrđave - sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone, simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika, ali i jedna od svega tri takve utvrde na Mediteranu.
Najznačajniji šibenski spomenik poznat u europskom graditeljstvu i uvršten u svjetsku baštinu UNESCO-a, svakako je Šibenska katedrala sv. Jakova iz 15. i 16. stoljeća. Pet generacija na toj je građevni radilo više od stotinu godina, kreirajući savršene proporcije i dojam kao da je izlivena iz jednog komada. Šibenska katedrala jedina je u Europi izgrađena isključivo od kamena, bez uporabe vezivne žbuke i drvenih konstruktivnih elemenata. Zajedno s renesansnom Gradskom vijećnicom te okolnim crkvama, palačama i Kneževim dvorom, u kojem je danas smješten Županijski muzej, tvori jedan od najljepših trgova u hrvatskoj urbanističkoj baštini. Drugi šibenski spomenik na Popisu svjetske baštine UNESCO-a je već spomenuta Tvrđava Sv.Nikole koja je upisana u sklopu nominacije „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. Stoljeća“. Uz bogatu kulturno povijesnu baštinu, prirodne ljepote Šibenika i okolice svrstale su grad na kartu jedne od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu.
U neposrednoj blizini Šibenika nalaze se dva nacionalna parka i jedan park prirode koji uz brojne druge ljepote Šibenik čine turističkim rajem za sve ljubitelje prirode. Nacionalni park „Krka“ obuhvaća površinu od 109 km, u parku raste 860 vrsta i podvrsta biljaka, 36 vrsta mahovina i vodenog bilja, nad njima lete 222 vrste ptica i 18 vrsta netopira, tu živi 46 vrsta sisavaca, 10 vrsta zmija, a u vodama Krke i Čikole obitava 18 vrsta riba od kojih čak 10 endemskih.
Krka je ribama najbogatija rijeka jadranskog sliva, a ornitološki najvrijednije područje Europe, najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole kojeg uz prirodne ljepote krasi i bogata kulturno povijesna baština. Drugi Nacionalni park „Kornati“ nalazi se u sklopu kornatskog otočja s 152 otoka. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, skupina od 89 otoka proglašena je nacionalnim parkom. Također treba spomenuti i obližnji Park prirode „Vransko jezero“, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj kojem je dominantna karakteristika što je posebni ornitološki rezervat s 256 vrsta ptica.
Prekrasni arhipelag grada Šibenika čine 242 otoka, otočića, hridi i grebena sa svega 10 otočkih naselja. Najpoznatiji među njima svakako su Zlarin-otok koralja, Krapanj-otok spužvara i Prvić, otok na kojem su oduvijek boravili šibenski plemići. S druge strane, šibensko zaleđe skriva 5 rijeka, 3 velika i 10 manjih jezera, 5 planina i 8 vodopada. O živom, suvremenom stvaralaštvu Šibenika svjedoči duga turistička tradicija kojoj gosti širom svijeta svake godine povjeravaju svoj odmor, ali i bogata eno gastro ponuda s jedinstvenim vinom Babić, koje se proizvodi od loza iz poznatih primoštenskih vinograda i predstavlja jedno od najkvalitetnijih crnih vina u Hrvatskoj.
Kada se sjedne za stol da bi se uživalo u hrani Šibenčani kažu:Uslast! a kada se zalogaji počnu zalijevati vinom kliknu:Uzdravlje! Prije jela obavezno popije čašica šibenske travarice, a uz desert čaša hladnoga, zlatnog šibenskog prošeka. Najpoznatiji specijaliteti šibenskog kraja je pršut-solju i dimom konzerviran i na vjetru sušen svinjski pršut. Ispod šibenskih teća kuhaju se fina jela: buzare od rakova ili školjaka, brudeti, variva od povrća, rižoti od mesa ili plodova mora, varice od grahorica, izvrsne riblje i mesne juhe te nezaobilazna blitva kao univerzalni prilog gotovo svim jelima. Na žaru se na gradelama, ražnju ili pod pekom, peku ribe,rakovi,školjke,svinjetina, janjetina,teletina,meso perad i razno povrće.
Pjesma i glazba uzidane su u same temelje starog Šibenika. Šibenik je riznica glazbene baštine i povijesnih glazbenih instrumenata. U samostanu sv.Frane čuva se 1000 godina stari notni zapis, nastarije orgulje u crvi sv. Duha uz njih tu je još 13 povijesnih instrumenata u čijem je zvucima moguće uživati zahvaljujući šibenskoj Orguljaškoj školi. Danima slavlja stare glazbe i spomeničkih glazbala prethode Šibenske klapske večeri-smotra, na njih se nadovezuje Festival dalmatinske šansone-najveća i najpopularnija smotra popularne glazbe u Hrvatskoj, povezuje ih Mussica appassionata, profinjeni festival klasične glazbe savršeno uklopljen u srednjovjekovne vedute šibenskih kamenih ulica, za ljubitelje novije glazbene tradicije tu je i Blues&Jazz off festival i Regius festival. Kulturnu scenu grada obogaćuju Hrvatski festival putnika, Supertroon-festival animiranog filma, Šibenski Plesni Festival i Salsa Beach Splash Festival. Šibenik je poznat po smotrama i festivalima. Šibenik je bio dom mnogim poznatim umjetnicima,znanstvenicima,političarima, diplomatima i vrhunskim sportašima.
Najveći dio šibenskog blaga moguće je vidjeti i doživjeti dok se šeće starim ulicama, a vrijedi otići u njegove muzeje,crkve,povijesne zbirke i galerije u kojima se kriju mnoga neočekivana iznenađenja i vrijedni duhovni doživljaji. Šibenik i šibenski kraj ne krase samo prekrasne građevine i priroda, već i legende i čuda koja se prenose s koljena na koljeno. Neka ostaju samo zahvaljujući usmenoj predaji, dok druge pronalazimo u brojnim zapisima. Šibenik je prvi grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu električnom energijom. Zahvaljujući patentima Nikole Tesle, a svakako zaslugom načelnika Ante Šupuka i inženjera Vjekoslava Meichsnera 1895.god. Šibenik postaje prvi grad u svijetu koji dobiva javnu rasvjetu na izmjeničnu električnu struju. Poznati šibenski inovator i izumitelj Faust Vrančić podario je svijetu - padobran, viseći most te žičaru. Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa. Jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša bio je šibenčanin Dražen Petrović kojeg su zbog sportske genijalnosti nazivali „košarkaškim Mozartom“. Dražen Petrović uvršten je među 50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi. Šibenik je i grad mladih i grad sporta. Šibenik je i rodni grad prvog hrvatskog svetca Nikole Tavelića (14.st.) franjevca i mučenika, a u crkvi svetog Frane u Šibeniku nacionalno je svetište svetog Nikole Tavelića. Valja istaknuti da je Šibenik kroz povijest pa sve do danas dao i daje brojne istaknute ličnosti iz svih socijalno-društvenih sfera. Šibenik je grad koji morate posjetiti. Jedan izlet do Šibenika nekošta puno a daje puno više nego što očekuješ.
Napisala Ksenija Baričević,photo by Ksenija Baričević.
